Hrvatska narodna banka (HNB) najavila je uvođenje nove makrobonitetne mjere kojom planira ograničiti kriterije kreditiranja potrošača. Njezina je svrha, kako stoji u službenim dokumentima i javnim savjetovanjima na mrežnim stranicama HNB-a, spriječiti rizik prezaduženosti građana te dugoročno održati stabilnost bankovnog sustava.
S obzirom na to da su se gotovinski i stambeni krediti posljednjih godina znatno povećali, te da u trećem tromjesečju 2024. i dalje bilježe rast, HNB smatra potrebnim uvesti jedinstven okvir koji će postaviti jasna pravila koliko se građani smiju zadužiti s obzirom na svoj dohodak.
U nastavku donosimo pregled ključnih informacija o novoj mjeri, navodimo primjere iz prakse i pojašnjavamo što to znači za sve koji razmišljaju o podizanju kredita – bilo stambenog, bilo gotovinskog.
Motivacija za uvođenje mjere
HNB u svojim dokumentima o makrobonitetnoj politici te u najnovijim makroekonomskim projekcijama za prosinac 2024. ističe kako se rast kreditiranja stanovništva nastavlja i u 2024., nakon što je tijekom 2023. zabilježen jači porast kamatnih stopa u europodručju. Premda aktualni podaci sugeriraju da bi kamatne stope u idućem razdoblju mogle polako padati, HNB upozorava da je iznos zaduženja stanovništva i dalje visok, a potencijalne promjene na financijskim tržištima (npr. ponovni rast stopa) mogu destabilizirati kućne proračune i izazvati poteškoće s otplatom kredita.
Zato se novom mjerom, koja se upravo nalazi u završnoj fazi javne rasprave, namjerava spriječiti situacija u kojoj bi se građani doveli u opasno visok omjer rata kredita prema dohotku. U službenoj najavi HNB-a stoji kako će se mjera primjenjivati od 2025. godine, što daje bankama i građanima prijelazno razdoblje za prilagodbu.
Koja su konkretna ograničenja?
U središtu mjere jest tzv. DTI (Debt-To-Income) omjer, odnosno određivanje maksimalnog iznosa ukupne mjesečne rate (ili rata svih kredita) u odnosu na neto dohodak. Iako u nacrtu još nije precizno naveden točan postotak, spekulira se o rasponu od 30% do 40% neto prihoda, što će vrijediti kao gornja granica mjesečnog zaduženja.
Osim toga, HNB-ova mjera obuhvatit će i obveznu procjenu kreditne sposobnosti klijenta kroz stres-test: banke će morati uzeti u obzir i scenarij rasta kamatnih stopa te provjeriti bi li klijent mogao nastaviti uredno plaćati ratu. Kako se navodi u dokumentima objavljenima na stranicama HNB-a i u odgovorima na česta pitanja, poenta je zaštiti građane od mogućih nepredvidivih okolnosti, a ne spriječiti ih da dođu do kredita.
Primjer 1: Samac s neto plaćom 1.000 eura
Zamislimo Ivana, 30-godišnjaka koji radi u privatnoj tvrtki i mjesečno prima 1.000 eura neto. Do sada su banke, svaka prema svojim pravilima, procjenjivale hoće li moći vraćati kredit. Neke bi uzimale u obzir da mjesečna rata ne prelazi 25% primanja (250 eura), a neke bi posebno “zatvorile vrata” zbog drugih faktora (koliko Ivan već troši na stanarinu i slično). Tako se Ivan mogao zadužiti u rasponu od 40.000 do 60.000 eura za stambeni kredit, ovisno o roku i visini kamate.
Prema novom pravilu, uz postojeći Ovršni zakon na snazi, Ivanu će ostati ista mogućnost zaduženja. No, ako sada već otplaćuje mali gotovinski zajam s ratom od 100 eura, prostor mu se sužava – ostaje mu 150 eura mjesečne rate za novi kredit, a time i niža ukupna glavnica.
Primjer 2: Bračni par s prihodima 2.500 eura
Marija i Marko zajedno mjesečno zarađuju 2.500 eura neto te planiraju kupiti stan. Do sada su postojale banke koje bi dopustile da zajedno otplate ratu do 1.000 eura (40% njihovih primanja), pogotovo ako je riječ o stambenom kreditu. Prema novim pravilima, ako se odredi, recimo, gornja granica od 35%, to bi značilo 875 eura ukupne mjesečne rate.
Ako Marija i Marko već otplaćuju automobil na kredit s ratom od 150 eura, preostaje im 725 eura za stambeni kredit. Na rok od 25 godina, uz kamatu od 3,5% do 4%, to bi moglo biti dovoljno za 120.000 do 130.000 eura glavnice. Ipak, da su prije mjere pokušali ugovoriti kredit u banci s blažim internim pravilima, možda bi dosegnuli i 140.000 ili 150.000 eura. Ubuduće će to ovisiti o novom, jedinstvenom okviru HNB-a koji će vrijediti za sve banke.
Zašto baš sada?
Prema najnovijim informacijama o makroekonomskim projekcijama HNB-a za prosinac 2024., hrvatsko se gospodarstvo i dalje oporavlja, a projekcije rasta BDP-a su donekle pozitivne. Istodobno, u trećem tromjesečju 2024. ostvaren je nastavak rasta kredita stanovništvu, što je HNB-ov Savjet komentirao kao signal da treba “oprezno” pratiti razvoj situacije. Iako se kamatne stope u europodručju u zadnjem kvartalu 2023. i tijekom 2024. počinju blago snižavati (nakon razdoblja intenzivnog rasta), nominalne su razine i dalje više u odnosu na one iz 2019. ili 2020. godine.
Upravo je to kombinacija faktora – rast zaduženja građana, i dalje relativno povišene kamate te potencijalni makroekonomski šokovi – koja je ponukala HNB da dodatno pooštri kriterije kreditiranja. Mjerom se želi osigurati da ne dođe do vala neotplativih kredita, što bi moglo destabilizirati i bankovni sustav i kućanstva.
Javna rasprava i pitanja-odgovori
Na internetskim stranicama HNB-a trenutno je otvoreno i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, gdje su objavljeni dokumenti poput “Kriteriji kreditiranja potrošača – pitanja i odgovori” te “Nacrt izmjene Odluke o ukpo 2025” (ukpo – uvjeti za kreditne posrednike i ostalo). Građani, udruge i banke mogu iznijeti svoje prijedloge i komentare na najavljenu mjeru. Po okončanju javne rasprave, očekuje se da će HNB-ov Savjet donijeti konačnu odluku, a banke će potom imati kraći period prilagodbe.
Iz HNB-a također poručuju da ne žele “zatvoriti vrata” potrošačima, već da je mjera usmjerena na zaštitu onih koji bi se mogli prezadužiti. Prema dosadašnjim odgovorima, i dalje će postojati mogućnost odobravanja kredita u specifičnim situacijama (npr. klijentima s iznadprosječnim primanjima ili uz nekretninu kao kolateral), no banke će morati bolje dokumentirati i opravdati eventualna odstupanja od propisanih postotaka.
Moguće posljedice i savjeti
Stručnjaci u medijima procjenjuju da bi nova mjera mogla:
Usporiti rast potražnje za nekretninama, jer bi dio kupaca naprosto ostao “ispod crte” kreditne sposobnosti koju nalaže HNB. To bi potencijalno moglo utjecati na stabilizaciju ili blago snižavanje cijena stanova i kuća.
Pojačati potrebu za većom ušteđevinom, osobito kod onih koji trebaju veći stambeni kredit. Kupci bi mogli biti primorani uštedjeti veći dio iznosa kako bi spustili glavnica-kredit-ratio na razine koje mjesečna rata čini podnošljivom u okviru novih limita.
Poticati sigurnije, planiranije zaduživanje, jer će banke morati detaljnije analizirati prihode, obiteljsku situaciju, postojeće troškove i, što je najvažnije, otpornost na eventualne promjene kamatnih stopa.
Za građane koji planiraju podići kredit u sljedećih godinu do dvije, preporuka je:
Pratiti savjetovanja i dokumente HNB-a kako biste na vrijeme saznali hoće li službeni limit biti 30%, 35% ili 40% ukupnih primanja.
Razmotriti fiksnu ili mješovitu kamatnu stopu, ako je plan zadržati dugoročniju stabilnost mjesečne rate.
Usporediti ponude više banaka i vidjeti tko nudi najpovoljnije uvjete unutar okvira novih propisa.
Zaključak
Nova makrobonitetna mjera HNB-a, čija je finalizacija najavljena za 2025. godinu, značajno će utjecati na način na koji banke odobravaju kredite. Dok su se do sada uvjeti mogli razlikovati od banke do banke, sada će sva financijska tržišta u Hrvatskoj imati jedinstven, stroži okvir koji će paziti da mjesečne rate ne prelaze određeni udio u dohotku. Primjeri koje smo naveli pokazuju kako će to konkretno izgledati za samca s prosječnom plaćom ili bračni par s ukupnim mjesečnim primanjima.
Ključno je imati na umu da je mjera prvenstveno zaštitne naravi: želi spriječiti da se građani, privučeni povoljnim kreditnim uvjetima u nekom trenutku, dugoročno dovedu u financijske probleme, osobito ako makroekonomske okolnosti (kamate, inflacija, tržište rada) krenu u nepovoljnijem smjeru. Za sve koji planiraju kupiti stan, obnoviti postojeći ili uzeti gotovinski zajam, vrijedi iskoristiti prijelazno razdoblje i na vrijeme analizirati svoje mogućnosti. Pritom je svaka dodatna ušteđevina ili planiranje kućnog budžeta korak koji može značajno olakšati dobivanje željenog kredita i ispunjavanje novih kriterija.