Prvi put u 11 godina Europska središnja banka podigla je ključnu kamatnu stopu. Ali što je to točno?
Diljem Europe cijene energije, namirnica i usluga su u porastu. Prema Eurostatu, godišnja stopa inflacije porasla je na 9,9% u eurozoni — što je novi rekord. Kao odgovor na to, Europska središnja banka (ECB) je povisila ključnu kamatnu stopu u srpnju 2022. prvi put u 11 godina — a zatim ju je ponovno povisila u rujnu 2022. Cilj: suprotstaviti se devalvaciji eura i dati potrošačima olakšanje u obliku usporavanja stope inflacije.
No, što je točno ključna kamatna stopa ECB-a? Koliko je trenutno visoka? A što povećanje kamatne stope ECB-a znači za vaše ciljeve štednje i buduće planove?
Što je referentna kamatna stopa?
Referentna kamatna stopa je fiksna kamatna stopa. Određuje uvjete kada poslovne banke posuđuju novac ili ulažu novac kod središnjih banaka. Koristi se za utjecaj na financijsko tržište i jedan je od najvažnijih alata za upravljanje inflacijom i valutnim tečajevima. Općenito, niske ključne kamatne stope potiču gospodarstvo, dok ga više kamatne stope usporavaju.
Unutar eurozone ključnu kamatnu stopu određuje ECB. Iako često govorimo o jednoj "ključnoj kamatnoj stopi", ECB zapravo ima tri:
- Stopa refinanciranja: ovo je kamatna stopa za poslovne banke koje posuđuju novac od ECB-a u srednjem roku.
- Granična kreditna stopa: Ovo je kamatna stopa za poslovne banke koje kratkoročno posuđuju novac od ECB-a.
- Kamatna stopa na depozite: Nastaje kada banke preko noći pohrane svoj višak novca u središnjoj banci.
Svaka od ove tri kamatne stope ima različite funkcije. Stoga oni na različite načine utječu na potrošače, štediše i ulagače — pogledajmo ih pobliže.
Stopa refinanciranja Glavna stopa
Stopa refinanciranja je najvažnija kreditna stopa. Kad ljudi govore o "ključnoj kamatnoj stopi ECB-a", obično misle na nju. Određuje uvjete pod kojima poslovne banke mogu posuđivati novac od ECB-a u srednjem roku (između dva tjedna i tri mjeseca).
Kada je stopa refinanciranja niska, europske komercijalne banke mogu svojim klijentima ponuditi niske kamatne stope na kredite jer mogu same jeftino posuditi novac od ECB-a. Međutim, kada je ključna kamatna stopa niska, niske su i kamate na štednju. Tada je posebno teško za one koji žele uštedjeti novac. Kada je ključna kamatna stopa visoka, događa se upravo suprotno: krediti poskupljuju, ali rastu kamate na štednju.
Granična kamatna stopa
Granična kamatna stopa je kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu kratkoročno (npr. preko noći) posuditi novac od ECB-a. Obično je viša od glavne stope refinanciranja. Niska granična kreditna stopa potiče inflaciju, dok je viša granična kreditna stopa može usporiti.
Kamatna stopa na depozite
Kamatna stopa na depozite, također poznata kao depozitna olakšica, je kamata na prekonoćne depozite. Suprotna je od granične kreditne stope i nastaje kada banke preko noći pohrane svoj višak novca kod središnje banke. Depozitna mogućnost je uvijek ispod glavne stope refinanciranja.
Kamatna stopa na depozite negativna je od 2014., no u srpnju 2022. ECB ju je podigla na 0%. To znači da banke više ne moraju plaćati naknade ako svoj višak novca polože u središnju banku. Kamatna stopa depozita ima izravan utjecaj na štedne račune ili tekuće račune koji prikupljaju kamate. Kako bi kompenzirale negativnu kamatnu stopu ECB-a na depozite, mnoge su banke zahtijevale skrbničku naknadu od klijenata koji su imali više od 25.000 eura na svom računu. Ali sada kada je kamatna stopa na depozite ponovno porasla na nulu, uskoro bi trebala doći kraj naknade za skrbništvo.
Kolika je trenutno ključna kamatna stopa ECB-a?
U srpnju 2022. ECB je podigao sve tri ključne kamatne stope za 0,5%. Posljednji put ključne kamatne stope podignute su prije jedanaest godina. Od ožujka 2016. glavna stopa refinanciranja bila je točno 0%, a granična kreditna stopa 0,25%. Kamatna stopa na depozite bila je -0,5% od 2019.—a bila je negativna čak i dulje od toga, od 2014.
S nedavnim povećanjem kamatnih stopa od strane ECB, evo gdje se sada (prosinac 2022.) nalaze tri ključne kamatne stope:
- Glavna stopa refinanciranja : 2%
- Granična kreditna stopa: 2,25%
- Pasivna kamatna stopa: 1,5%
Kako funkcionira ključna kamatna stopa?
Dakle, to su različite stope i gdje su danas. Ali kako točno ključna kamatna stopa funkcionira u praksi? I kakav učinak niske ili visoke ključne kamatne stope imaju na potrošačke cijene?
ECB može povisiti ili sniziti kamatne stope kako bi usmjerio kretanje cijena. Ključna kamatna stopa ima izravan utjecaj na ponudu novca na tržištu, što pak utječe na potrošačke cijene. Na primjer, niska kamatna stopa dovodi do veće količine novca i ubrzava cirkulaciju novca. U ovoj situaciji svaki euro vrijedi manje, a inflacija raste. Suprotno tome, viša kamatna stopa može usporiti inflaciju. Uz sve manje novca dostupnog na tržištu, vrijednost svakog pojedinog eura raste. Potrošačke cijene padaju, a time i inflacija.
Što se događa kada ključna kamatna stopa poraste?
Kad ključna kamatna stopa raste, bankama postaje skuplje posuđivati novac od središnje banke. Kako bi nadoknadile te troškove, banke tada više naplaćuju kredite koje nude. Kao rezultat toga, klijenti uzimaju manje kredita. Osim toga, banke posuđuju manje novca od središnjih banaka, pa se ponuda novca smanjuje. Kao rezultat toga, svaki postojeći euro povećava vrijednost, a potrošačke cijene postaju niže.
Pitate se zašto se ovo radi? U osnovi, radi se o tome kako ljudi koriste svoj novac. Kada je ključna kamatna stopa visoka, raste i kamata na štednju—pa je pravo vrijeme za štednju. Potrošači počinju manje trošiti, radije štedeći. Trošenjem manje novca, potražnja za proizvodima pada, što uzrokuje nižu potražnju i nižu inflaciju. Gospodarstvo usporava, tvrtke manje ulažu, a inflacija pada. Zamislite visoku kamatnu stopu kao papučicu kočnice za gospodarstvo.
Što se događa kada ključna kamatna stopa padne?
Niska kamatna stopa znači da banke mogu povoljnije posuđivati novac od središnje banke. Zauzvrat, banke svojim klijentima također mogu ponuditi niže kamatne stope na kredite. No, s niskom ključnom kamatnom stopom padaju i kamate na štednju. U ovoj situaciji mnogi potrošači i tvrtke radije troše svoj novac, budući da im se ne isplati držati ga na svojim štednim računima. Ovakvo ponašanje potiče gospodarstvo i povećava potražnju, a tvrtke više ulažu, zapošljavaju više osoblja i isplaćuju veće plaće. Sve veća potražnja za novcem potiče gospodarski rast i potiče tržište dionica. Zbog toga, međutim, rastu i potrošačke cijene i svaki euro vrijedi nešto manje. Niska ključna kamatna stopa je poput akceleratora za gospodarstvo — ali također može potaknuti inflaciju.
Odgovornosti ECB-a
Jednostavno rečeno, ECB je odgovoran za upravljanje eurom i provođenje monetarne i ekonomske politike u europodručju. Upravno vijeće ECB-a stoga se često naziva pas čuvar valute. Među glavnim zadaćama ECB- a su:
- određivanje i provedba monetarne politike u europodručju
- provođenje deviznih operacija
- držanje i upravljanje službenim deviznim rezervama država članica EU
- promicanje nesmetanog rada platnih sustava
- izravan nadzor najvećih banaka u europodručju, uključujući dodjelu i opoziv bankovnih dozvola
- izdavanje novčanica unutar eurozone
- pružanje bilance stanja središnje banke
- savjetovanje nacionalnih vlasti i suradnju s nacionalnim i međunarodnim organizacijama
- prikupljanje i pružanje statistike
- održavanje financijske stabilnosti i makroprudencijalne politike
Ciljevi ECB-a
Svojom monetarnom politikom ECB teži stopi inflacije od 2% u srednjem roku. Drugim riječima, pokušava zadržati inflaciju (tj. stopu rasta cijena za potrošače) na stabilnoj razini. Za ECB, preniska stopa inflacije jednako je negativna kao i previsoka. Zašto? Jer njegov je središnji cilj osigurati stabilnost cijena i očuvati vrijednost eura. Kroz stabilnost cijena ECB doprinosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
ECB i inflacija
Od financijske krize 2008. ECB je postupno snižavao ključnu kamatnu stopu na 0% kako bi potaknuo gospodarski rast. Čak i tijekom pandemije koronavirusa, niska ključna kamatna stopa trebala je potaknuti gospodarstvo. Veći dio prošlog desetljeća inflacija u eurozoni bila je ispod cilja ECB-a od 2%.
Međutim, ruski rat u Ukrajini i povezana energetska kriza potaknuli su inflaciju od početka 2022. U europodručju je stopa inflacije dosegla 9,9% u lipnju 2022. — što je pet puta više od cilja ECB-a. Kako bi zakočila i usporila inflaciju, ECB je sada poduzela restriktivne mjere poput povećanja ključne kamatne stope. Kako ECB povećavanjem kamata smanjuje količinu novca u optjecaju, vrijednost eura raste. A budući da postoji snažan poticaj za štednju, potrošači troše manje, što smanjuje potražnju—što dovodi do nižih potrošačkih cijena i niže inflacije.
Zašto ECB sada podiže kamatu?
ECB podiže ključnu kamatnu stopu kad god potrošačke cijene prenaglo rastu. Stopa inflacije u europodručju trenutno je na visokoj razini: u Njemačkoj je, primjerice, u rujnu 2022. iznosila 10,0%, a u Hrvatskoj je bila čak i viša, 12,9%.
Iako ECB ne može učiniti ništa u vezi s temeljnim uzrocima inflacije, svojim povećanjem kamatnih stopa osigurava barem usporavanje rasta cijena. Uostalom, cilj mu je izbjeći trajno visoku stopu inflacije. Ako se to dogodi i troškovi života sveukupno značajno porastu, tada postoji rizik od takozvane spirale plaća i cijena, koja bi mogla uzrokovati da inflacija izmakne kontroli i, u ekstremnim slučajevima, preraste u hiperinflaciju.
Što podrazumijeva povećanje kamatne stope ECB-a?
Jasno je da je rastuća kamatna stopa vrlo složena. Ali što povećanje znači za vas i vaše buduće planove? Da bismo vam to objasnili, saželi smo važne činjenice o ključnoj kamatnoj stopi i kako ona utječe na vašu štednju, ulaganja, potrošnju i tržište nekretnina.
Štednja
Za štediše bi povećanje kamatne stope zapravo mogla biti dobra vijest jer označava kraj negativnih kamata. Druge naknade koje ste plaćali, kao što je držanje određene količine novca na vašem računu, vjerojatno će biti poništene u nadolazećim mjesecima. Osim toga, vaša kamatna stopa na štednju trebala bi polako rasti baš kao što je to učinila ključna kamatna stopa. No budući da je stopa inflacije još uvijek prilično visoka, moguće je da će realna kamatna stopa zasad ostati negativna. U najmanju ruku, više kamatne stope pomoći će usporiti inflaciju, kao i osigurati vrijednost vaše štednje.
Potrošačke cijene
Povećanje kamatne stope ne samo da bi trebalo usporiti inflaciju, već i smanjiti pritisak na kućanstva s niskim primanjima. Svrha mu je smanjiti količinu novca u optjecaju i motivirati potrošače da štede svoj novac umjesto da ga troše na robu ili usluge. To bi trebalo rezultirati smanjenom potražnjom i padom cijena za potrošače.
Nekretnine
Sanjate o vlastitom domu? Nažalost, povećanje ključne kamatne stope ECB-a negativno utječe na kredite. Sljedeće vrijeme će biti puno teže pronaći kredite za nekretnine s niskim kamatama. Ako već otplaćujete zajam za nekretninu s promjenjivim kamatnim stopama, možda ćete platiti i više.
Ali nemojte se previše obeshrabriti. Bude li strategija ECB-a uspješna, cijene nekretnina ponovno će početi padati. Za sada je vjerojatno najbolje da kupite kuću ili stan samo ako sami namjeravate tamo živjeti—i ako imate dovoljno vlasničkog kapitala. Bolje je početi štedjeti prije nego kasnije.
Ulaganja
Kako biste zaštitili svoj novac od bilo kakvih negativnih posljedica inflacije, možete ga uložiti u ETF-ove, dionice ili stan. U sadašnjim okolnostima vjerojatnije je da će te opcije biti isplativa ulaganja. Nakon povećanja ključnih kamata ECB-a, većina obvezničkih ETF-ova vjerojatno će biti u minusu prije nego što se ponovno popnu u pozitivno područje. Dionice ili kriptovalute trenutno su još rizičnije. Ako imate ušteđen novac koji vam neće trebati u sljedećih nekoliko godina, oročeni depozitni račun mogao bi biti dobra ideja, budući da oni obično nude bolje kamatne stope.
Što povećanje ključne kamatne stope ECB-a znači za klijente banaka
Za klijente banaka s višim štednim depozitima povećanje ključne kamatne stope je dobra vijest. Uskoro bi moglo stati na kraj naknadama za polog koje morate platiti ako je stanje na vašem računu iznad određenog praga. Ovo se vraća na ono što smo ranije spomenuli: mogućnost depozita sada iznosi 0%, a ECB ne naplaćuje naknade kada banke kod njih polože novac iznad određenog iznosa. Zbog toga je većina banaka već ukinula svoje negativne kamatne stope ili je podigla limit za depozite koji bi inače imali naknadu.
Međutim, ako koristite mogućnost prekoračenja (minus), trebali biste je pažljivo pogledati. Promjene ključne kamatne stope ECB-a također mogu utjecati na kamatnu stopu vašeg prekoračenja.
Prognoza ključne kamatne stope ECB-a za 2023.
Sada kada znate sve o najnovijem povećanju kamatne stope ECB-a, možda se pitate kakva je prognoza za sljedeću godinu. Neki stručnjaci već ovog prosincu očekuju daljnje povećanje ključnih kamatnih stopa. Ove mjere trebale bi utrti put povratku stabilnosti cijena.