Teorija očekivanja

Prema toj teoriji oblik krivulje prinosa ovisi o predviđanju ulagača, primjerice kupaca obveznica, o budućem kretanju kamatnih stopa. Prema tome, ako ulagači u određenom trenutku očekuju da će kamatne stope u budućnosti rasti, onda će u tom trenutku krivulja stope prihoda poprimati rastući obiik. Drugim riječima, tada će dugoročne kamatne stope biti iznad kratkoročnih. Horizontalni će oblik poprimati krivulja prinosa ako se očekuje da će kamatne stope u budućnosti biti iste kao u trenutku promatranja, a inverzni kao se očekuje njihov pad. Kod grbavog oblika prvo se očekuje rast, a zatim pad kamatnih stopa.
Teorija očekivanja pretpostavlja da na ponašanje ulagača utječe samo očekivane kamatne stope, odnosno šire, očekivani prinosi, a ne i mogući rizici njihova ostvarivanja. Na taj način ulagači nastoje maksimalizirati prinose bez obzira na moguće rizike, odnosno da su ulagači, na neki način, indiferentni na rizik.
Teorija očekivanja važi u može se zaključiti da oblik krivulje prinosa u određenom trenutku odražava očekivanja o kretanju kamatnih stopa u budućnosti pod pretpostavkom, da svi ulagači teže maksimalizaciji prinosa, da su indiferentni u odnosu na rizik, da imaju ista očekivanja i da su svi vrijednosni papir na tržištu u potpunosti zamjenjivi. Bez obzira na neodrživost ovih pretpostavki, višekratna testiranja potvrdila su da na oblik krivulje prinosa utječu očekivani prinosi ulagača.