Valuta

Valuta je jedinica razmjene, koja olakšava transfer roba i usluga. Valutna zona je država ili regija u kojoj je određena valuta dominantno sredstvo razmjene. Kako bi se olakšala trgovina između valutnih zona, postoje tečajevi, odnosno cijene po kojima se pojedine valute razmijenjuju jedna za drugu.

U pravilu, svaka zemlja ima monopol nad svojom jedinstvenom valutom, koja je pod kontrolom središnje banke, ali ima i iznimaka od ovog pravila. Nekoliko zemalja koristiti isto ime valuta, npr. australski, kanadski ili američki dolar, zatim, nekoliko zemalja koristi istu valutu (npr. eura), odnosno država može proglasiti valutu druge zemlje ili regije kao svoje zakonsko sredstvo plaćanja ( npr. Panama i USD ili Crna Gora i Euro)
Svaka valuta obično ima svoje manje vrijednosti, često mjerene u 1 / 100 od glavnih valuta: 100 centi s = 1 dolar, 100 lipa= 1 kuna.

Povijest valuta usko slijedi povijest novca. Iako se bilo koji oblik novca može smatrati valutom, termin se obično primjenjuje na standardizirani novac, i monetarnog sustava koji se razvio iz njega.

Prije uvođenja standardiziranog novca, izračunavanje vrijednosti metalnog novca odvijalo se u nekoliko koraka. Prvo se metal testirao po kvaliteti, zatim po težini, da bi vrijednost novca bila umnožak kvalitete i težine. Tako ako je netko napravio leguru zlata i olova (česta mjera varanja), tada bi se težina umnožila sa postotkom zlata u leguri da se dobije vrijednost.

Zlatnici su uvedene radi pojednostavljivanja ovog procesa te radi standardizacije kvalitete. Standardizirala se veličina tj. težina zlatnika kao i udio zlata u njima. Mjerenje više nije bilo potrebno jer se uveo i pečat na kovanice koji je bilo teško kopirati.

Kovanice su donijele još bolju standardizacije to uvele valutni sustav na višu razinu. Zlato se tada počelo pohranjivati u državnim trezorima, a na temelju njega vlade su izdavale kovanice, a kasnije i papirnati novac. To se smatra početkom zlatnog standarda.