Zlato
Zlato kao najznačajnija plemenita kovina u razvoju novčarstva imala je izuzetno značenje.
Posebno se to odnosi na razdoblje zlatnog važenja bez obzira u kojem obliku je ono bilo prisutno u pojedinoj zemlji.
Uloga zlata, nakon svih pozitivnih učinaka na međunarodnom monetarnom planu pa sukladno s tim i na gospodarskim aktivnostima, s vremenom postaje i kočnica ovih trendova. Razlozi su prvenstveno u disproporciji između raspoloživih količina zlata uopće i razvoja gospodarstva što je često rezultiralo deflacijskim učincima.
Pokušaji restauracije zlatnog važenja nakon njegova napuštanja zbog svjetskih ratova samo je osvježilo pozitivnost pamćenja, ali nije uspjelo u cijelosti restaurirati zlatni standard. Vezivanja pariteta valuta zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda, kao temeljem međunarodnih plaćanja, za zlato ili američki dolar za koji je utvrđen fiksni paritet 35$ = 1 unca čistoga zlata tek je pokušaj restauriranja ovoga standarda.
Gospodarske promjene te izmijenjene okolnosti u financijskom segmentu dovele su do potrebe mijenjanja zatečenog stanja.
Godine 1971. Sjedinjene američke države formalno napuštaju zlatni paritet (premda je on već ranije u praksi bio suspendiran).
Na međunarodnom planu, stupanjem na snagu Drugog amandmana sporazuma o MMF (Second Amendment Articles Agreement) 1978. godine je ova institucija napustila uporabu zlata kao zajedničkog denominatora te su uvedena specijalna prava vučenja (engl. SDR) što je u suštini demonetizacija zlata.
Unatoč ovoj činjenici zlato i dalje ima poseban značaj i mjesto u monetarnoj ekonomiji. Danas je prisutna u obliku monetarne rezerve u mnogim državama svijeta, ali internacionalnih financijskih institucija. Tako -'IMF je imalelj najvećih službenih zaliha zlata na svijetu.
Sukladno dostupnim podacima USA imaju jednu od najvećih rezervi monetarnog zlata - 3.217 tona. Danas se cijene zlata formiraju slobodno na burzama u skladu s ponudom i potražnjom. Najznačajnija je Londonska i burza u New Yorku.
Pregled zlatnih rezervi po državama i institucijama
| Država/Institucija | Zlato u tonama | Postotak u vlasitim FX rezervama |
| SAD | 8,133.5 | 68.7% |
| Njemačka | 3,407.6 | 64.6% |
| MMF | 3,005.3 | - |
| Italija | 2,451.8 | 63.4% |
| Francuska | 2,435.4 | 64.2% |
| Kina | 1,054.0 | 1.5% |
| Švicarska | 1,040.1 | 28.8% |
| Japan | 765.2 | 2.4% |
| Nizozemska | 612.5 | 51.7% |
| Rusija | 607.7 | 4.7% |
| Indija | 557.7 | 6.4% |
| ECB - Europska centralna banka | 501.4 | 19.6% |
| Tajvan | 423.6 | 4.1% |
| Portugal | 382.5 | 83.8% |
| Venecuela | 356.4 | 35.7% |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 310.3 | 15.2% |
| Libanon | 286.8 | 26.5% |
| Španjolska | 281.6 | 34.6% |
| Austrija | 280.0 | 52.7% |
| Belgija | 227.5 | 31.8% |
| Alžir | 173.6 | 3.8% |
| Filipini | 154.7 | 12.1% |
| Libija | 143.8 | 4.6% |
| Saudijska Arabija | 143.0 | 10.2% |
| Singapur | 127.4 | 2.3% |
| Švedska | 125.7 | 8.6% |
| Južna Afrika | 124.8 | 10.5% |
| BIS banka | 120.0 | - |
| Turska | 116.1 | 5.2% |
| Grčka | 112.4 | 71.5% |
Posebno tržište zlata danas čini i tržište zlatnog kovanog novca (engl. gold bullion coins). Kovan je najčešće u težini jedne unce (31,1 gram) te u dijelovima unce 1/2, 1/4, 1/10 i 1/20 unce (najčešće u finoći 999/1000). Kuju ga zemlje proizvođači zlata ili države koje su značajni trgovinski partneri zemalja proizvođača zlata.
Ovaj novac ima nominalnu vrijednost i naziv novčane jedinice identičan nazivu nacionalne novčane jedinice zemlje izdavatelja, odnosno novčane unije, ili pak je naziv novčane jedinice različit.
Srb, Matić, Marković, Monetarne financije