U današnje vrijeme stambeni kredit jedini je način da postanemo vlasnici svoje nekretnine. Što vas čeka na putu stambenog kredita i koji su uvjeti danas u Hrvatskim bankama pročitajte u nastavku.
Kako stambeni krediti postaju mostovi do Vašeg snova o domu?
Kupnja vlastitog doma često se smatra jednim od najznačajnijih životnih koraka. To nije samo financijska investicija, već i emocionalna odluka koja simbolizira sigurnost, stabilnost i ostvarenje snova. Međutim, stvarnost je takva da većina nas ne može kupiti dom isključivo svojim ušteđevinama. Tu na scenu stupaju stambeni krediti - ključni alat koji mnogima otvara vrata vlastitog doma.
Ostvarivanje Snova: Kako funkcioniraju stambeni krediti?
Stambeni krediti su financijski proizvodi koje banke i druge financijske institucije nude pojedincima kako bi im pomogle u kupnji nekretnine. Ali kako to funkcionira?
1. Zajamčeno financiranje: stambeni krediti omogućuju vam da kupite dom čak i ako nemate dovoljno gotovine za pokrivanje cijene nekretnine. Banka vam odobrava zajam, koji obično pokriva veći dio kupoprodajne cijene doma.
2. Povrat zajma s kamatama: kada banka odobri stambeni kredit, vi se obvezujete vratiti taj zajam tijekom određenog razdoblja, obično kroz mjesečne rate. Te rate uključuju i kamatne troškove, koji predstavljaju naknadu banci za posuđeni novac.
3. Različiti tipovi kamatnih stopa: stambeni krediti mogu imati fiksne ili promjenjive kamatne stope. Fiksne kamatne stope ostaju iste tijekom cijelog razdoblja kredita, dok promjenjive kamatne stope mogu varirati ovisno o promjenama na tržištu.
Planiranje puta prema domu
Kupnja doma uz pomoć stambenog kredita zahtijeva temeljito planiranje i razmatranje. evo nekoliko korisnih savjeta koji će vam pomoći na tom putu:
1. Određivanje financijske situacije: Prije nego što se upustite u proces kupnje, važno je realno procijeniti svoje financijske mogućnosti. To uključuje analizu prihoda, rashoda i postojećih dugova.
2. Istraživanje tržišta: pregledajte različite ponude stambenih kredita koje nude različite banke i financijske institucije. Usporedite kamatne stope, troškove obrade kredita i druge uvjete kako biste pronašli najbolju ponudu koja odgovara vašim potrebama.
3. Razmatranje depozita: veći depozit može rezultirati povoljnijim uvjetima kredita, pa razmislite o tome koliko novca možete uplatiti kao depozit pri kupnji nekretnine.
4. Pazite na troškove povezane s kupnjom: osim cijene nekretnine i troškova stambenog kredita, imajte na umu i druge troškove povezane s kupnjom, poput poreza na nekretnine, naknada za procjenu nekretnine i troškova osiguranja.
Stambeni krediti su ključni alat koji mnogima otvara vrata vlastitog doma. Bez obzira jeste li prvi putnički kupac ili iskusni investitor, razumijevanje procesa stambenih kredita i pažljivo planiranje može vam pomoći ostvariti vaše snove o domu. Dakle, prije nego što se upustite u taj put, istražite svoje mogućnosti, postavite realne ciljeve i budite spremni na uzbudljivo putovanje koje će vas dovesti do vašeg vlastitog kutka u svijetu.
Kamatne stope u 2024. godini prema HNB-u
Kako HNB navodi, zadnjih godinu i više dana se dižu kamatne stope jer smo u eurozoni koja diže kamatne stope, a HNB je de facto pratio monetarnu politiku eurozone od kada je donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope porasle su za 4,5 postotna poena i zato je potražnja smanjena, a velika potražnja diže cijenu.
KAMATNE STOPA PO BANKAMA U RH ZA STAMBENE KREDITE
Fiksna kamatna stopa
Banka Kovanica d.d. 5,10%
Croatia banka d.d. 4,30% za klijente /4,60% za ostale
Erste&steiermärkische bank d.d 4,10%
Hrvatska Poštanska banka d.d. 3,80%
Istarska kreditna banka d.d. 4,10%
Karlovačka banka d.d. 4,05%
KentBank d.d. 6,10%
OTP d.d. 4,29%/4,49%
Podravska banka d.d. 4,90%/5,10%
Privredna banka Zagreb d.d. 4,28%
Raiffeisen bank d.d. 4,50% za klijente /5,00% za ostale
Samoborska banka d.d. 5,90%
Slatinska banka d.d. 5,49%
Zagrebačka banka d.d. 4,09%
Kako se to odražava u kreditima?
U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10 godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone) odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70% s fiksnom kamatnom stopom, a od 30% koji imaju varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije. U Hrvatskoj nismo vidjeli značajan rast kamatnih stopa.
Hoće li kamatne stope padati?
HNB je poručio da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.
Kada će to biti?
HNB ovisi o podacima, kako će oni dolaziti, tako će HNB odlučiti ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali morju biti uvjereni da je inflacija održiva na putu konvergencije prema njihovoj ciljanoj stopi od 2% i tada će početi smanjivati kamatne stope. U Hrvatskoj su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti poduzećima, drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone. Što se tiče stambenih kredita smo niži i to smo niži i na novo odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži.
Hoće li doći do pada cijena nekretnina?
Ono što možemo vidjeti je da je u Hrvatskoj pao broj transakcija, prestao je rast cijena nekretnina, a ono što obično vidimo je da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina. U Hrvatskoj je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozni, ona je tri do četiri puta visa, ali vidimo da se tržište hladi.
Ključne informacije o kamatnim stopama
Prema najnovijim informacijama iz Glasa Istre većina postojećih stambenih kredita građanima, oko dvije trećine, ugovorena je uz fiksnu ili kombiniranu stopu (u prvoj fazi fiksna), što znači, kada ključne kamate Europske središnje banke i počnu padati, a očekuje se da će se to dogoditi negdje sredinom godine, to će osjetiti tek manji broj korisnika kredita, odnosno samo oni koji imaju kredite uz varijabilnu ili promjenjivu stopu. Oni pak s kreditima s fiksnom stopom neće zbog toga biti na dobitku kao što ni dosad, dok su kamate rasle, nisu bili na gubitku, već su zbog pravovremenog fiksiranja upravo izbjegli da se na njih prelije taj rast iz zadnje dvije godine. Naravno, ovisi kada je podignut kredit, odnosno kad se »ušlo« na tržište kredita.
Tko je kredit podignuo dok su tržišne kamate još bile relativno niske, na stambene oko 2 posto, te ih je tada fiksirao na neki rok, već je neko vrijeme na dobitku, jer ne osjeti rast tržišnih kamatnih stopa. Sada su pak, u skladu s tržišnim uvjetima, kamate na nove stambene kredite između 4 do 5 posto, dakle dvostruko su više i gotovo sve fiksne, što znači da će tolike ostati i kada ključna, a onda i nove tržišne kamate opet počnu padati.
O tome je govorila i direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, koju su pitali hoće li građani koji dakle sada dižu stambeni kredit, uz kamatu od recimo 4,5 posto fiksno kroz neki dulji rok, jednom moći, ako primjerice tržišne kamate kroz godinu ili dvije padnu (na novougovorene kredite), refinancirati postojeće kredite, kako s fiksnom kamatom kakvu imaju ne bi »gubili«. Ako da, uz koje troškove, pitali su. Perko kaže da promjenjive kamatne stope predstavljaju manji rizik za potrošače u periodu pada kamatnih stopa pri čemu se visina anuiteta smanjuje sukladno kretanju visine referentne kamatne stope. S druge strane, tumači, u vremenu rasta kamatnih stopa, promjenjive kamatne stope mogu dovesti do većih troškova otplate kredita.
U Erste banci kažu da ako kod klijenta nije došlo do promijenjenih okolnosti od trenutka podizanja kredita, nude mogućnost promjene vrste i visine kamatne stope, i to neovisno o namjeni kredita. Privredna banka Zagreb također nudi mogućnost refinanciranja kredita po uvjetima iz redovne ponude ako su ispunjeni uvjeti za realizaciju novog kredita.
Poduzeća prva osjete rast, ali i pad kamata
Ako dođe do pada kamata, ključnih, a onda i euribora, te dalje tržišnih kamata, to bi prije svega mogla osjetiti poduzeća koja otplaćuju značajniji udio kredita s promjenjivim stopama, i to uz euribor, koji najbrže reagira na odluke ECB-a. Tamara Perko iz HUB-a kaže da je u ovom trenutku izgledno da je ciklus brzog rasta kamatnih stopa završen te da smo ušli u razdoblje stabilnijih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca.