Porez na kapitalne dobitke

Porez kojim se oporezuje dobit ostvarena otuđenjem (disposal) kapitalne imovine (capital assets) ili ulaganjem poreznog obveznika (taxpayer). Kapitalni je dobitak razlika između kupovne i prodajne cijene imovine (asset). Razlog koji stoji u pozadini oporezivanja dobitaka od kapitala jest to što su ostvareni dobici jednako vrijedni kao i dohodak jer se porezni obveznik može koristiti njima na isti način kao i dohotkom.

Kapitalni dobitci često se ne oporezuju kao obični dobici i postoji značajna razlika u poreznom tretmanu kapitalnih dobitaka u različitim zemljama. Mnoge zemlje propisuju posebni porez na kapitalne dobitke. Druge zemlje oporezuju takve dobitke po istim stopama kao i obični dohodak. Ipak, u većini zemalja koje propisuju porez na kapitalne dobitke takvi se dobici poreznih obveznika-trgovačkih društava oporezuju porezom na dohodak trgovačkih društava (corporate income tax), a ne porezom na kapitalne dobitke.

Neke države propisuju porez na kapitalne dobitke samo u slučaju otuđenja određene imovine, npr. nekretnina, brodova, vrijednosnih papira (securities) i umjetničkih djela. Obično je određena imovina izuzeta od oporezivanja porezom na kapitalne dobitke, npr. prodaja nekretnine koja je služila za stanovanje (iako u tom slučaju uz određene okolnosti porez na kapitalne dobitke može biti samo odgođen). Ako je porez na kapitalne dobitke odgođen sve dok slična imovina ne bude kupljena kao zamjena za otuđenu imovinu, odgoda je poznata kao roll-over (v. Deferment of tax; Hold-over relief; Roll-over relief). Opće je pravilo da se oporezivi dobici računaju kao razlika između prodajne cijene i cijene ili vrijednosti (value) prije nabave, uvećane za trošak nastao na imovini između vremena nabave i otuđenja (v. Base cost; Tax basis). U nekim je slučajevima tako izračunani dobitak podložan novčanom ispravku, indeksiranju (in- dex-Iinked adjustment) itd.

Porezni propisi često prave razliku između dugoročnog kapitalnog dobitka (long- term capital gain) i kratkoročnog kapitalnog dobitka (short-term capital gain); različite se porezne stope mogu primijeniti tako da se kratkoročni dobitak oporezuje po višoj stopi (ili po istoj stopi kao i obični dohodak), na temelju shvaćanja da je on po svojoj prirodi špekulantskiji. U nekim zemljama koje nemaju poreza na kapitalne dobitke takvi su dobici oporezivi samo ako je riječ o špekulacijskim dobicima (speculative gains), dobicima ostvarenim otuđenjem poslovne imovine (business assetss) ili temeljnog uloga. Olakšice po osnovi izjednačenja kapitalnoga gubitka (capital loss) različite su od zemlje do zemlje.

Pitanja u vezi s dvostrukim oporezivanjem i problemi vezani za devizni nadzor mogu se pojaviti ako je kapitalni dobitak nastao od otuđenja imovine smještene u jednoj zemlji, a prodavatelj je rezident druge zemlje.