Međunarodni Monetarni Fond (MMF)

Međunarodni monetarni fond. Najčešće je zlatni sustav (bez obzira u kojem obliku egzistirao) postajao kočnica daljnjeg razvitka.
Svoj definitivan raspad međunarodni monetarni sustav doživljava Drugim svjetskim ratom. Ali već i prije završetka toga rata svijet se suočava, pored ostaloga, i s problemima međunarodnih plaćanja, te se počinju tražiti rješenja koja će stabilizirati monetarnu sferu i koja će stvoriti sve preduvjete za razvijenu međunarodnu razmjenu.
Stoga se 1944. godine u Bretton Woods-u, SAD održava međunarodna financijska konferencija koja upravo ima za cilj rješavanje globalnih monetarnih problema što rezultira osnutak Međunarodnog monetarnog fonda (eng. International Monetary Fund).
Osnivanje takve svjetske financijske institucije stvoreni su institucionalni okviri za globalni svjetski monetarni sustav. Slom zlatnog standarda i do tada u tome obimu nepoznati ljudski i materijalni gubici uzrokovani ratom uvjetuju i ovaj pokušaj stabilizacije svjetskih valuta, a kroz novčanu (monetarnu) konsolidaciju dostizanje i gospodarskog razvoja te u konačnici postizanje i globalne stabilnosti, ali i ukupnog blagostanja kroz svjetsku trgovinu.
Dakle, svjetska zajednica kreće jednim putem koji u prvom planu ima rješavanja problema stabilnosti nacionalnih valuta te na loj stabilnosti i omogućavanje međunarodne razmjene. U skladu s proklamiranim ciljevima Fond pruža financijsku pomoć zemljama članicama. Ovaj proces je rezultirao uspostavom konvertibilnosti u suvremenom smislu nekolicine zapadnoeuropskih država (uglavnom članice današnje EU) tek šezdesetih godina 20. stoljeća. Te zemlje uz neke druge (SAD, Švicarska, Kanada, Australija ... ) postaju zemlje stabilne valute i nositelji i promicatelji ovih procesa.
•
Ciljevi osnivanja Međunrodnog monetgarnog fonda prema odredbama Statuta:
# unapređenje međunarodne monetarne suradnje putem stalne institucije koja pruža tehničke mogućnosti za konzultacije i suradnju država na rješavanju međunarodnih monetarnih problema,
# potpomaganje ekspanzije i ravnomjernog rasta među¬narodne trgovine i na taj način doprinosi razvoju i održavanju visokog stupnja zaposlenosti i ostalih proizvodnih čimbenika,
# unapređenje stabilnosti tečajeva, održavanje pravilnih intervalutarnih odnosa između zemalja članica i sprječavanja njihovog umjetnog rušenja,
# pomaganje uvođenja multilateralnog sustava plaćanja u odnosu na tekuće transakcije između zemalja članica,
# pružanje pomoći zemljama članicama putem raspolo¬živih sredstava, kako bi mogle lakše otkloniti poremećaje u bilanci plaćanja, bez upotrebe mjera koje ometaju razvoj u zemlji ili inozemstvu,
# smanjenje trajanja i stupnja neravnoteže u bilanci pla¬ćanja zemalja članica.
Fond ima sljedeće organe upravljanja:
# Odbor guvernera,
# Izvršni odbor,
# Upravni direktor.
# servisiranje obveza koje proizlaze iz sukcesije bivše države po osnovi SPV,
# devizne pričuve u SPV se drže kod Međunarodnog monetarnog fonda.
Osim toga suradnja Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom se odvija i kroz redovite konzultacije na području makroekonomske politike. Fond je pružao hrvatskoj središnjoj banci tehničku pomoć u svezi unapređenja sustava računovodstva središnje banke i sustava nadzora poslovnih banaka.
Godine 1998. Republika Hrvatske je u skladu s rezolucijom Odbora guvernera povećala svoju kvotu za 103,5 mil SPV (SDR-a), a 1999. godine kvota Hrvatske iznosit će 365,1 mil. SPV (SDR). Republika Hrvatska sve svoje obveze prema Međunarodnom monetarnom fondu podmiruje uredno.
Ujedno, u skladu s obvezama vezanim za članstvo, predstavnici I Irvatske sudjeluju u radu organa Fonda.